Izum bonga

Izum bonga

Svi smo čuli za bong, većina ga je i koristila. Bong kao naprava za pušenje biljnih pripravaka koristi sličan mehanizam kao nargila. Znači; produžen put dima kroz napravu od stakla, drveta ili plastike proveden kroz vodu jedanput ili više puta zbog što boljeg hlađenja. No razlika između bonga i nargile je prvo njegova veličina i prijenosnost, a druga je to što bong nije namjenjen za dugotrajno uživanje u pušenju, već pušenje čini što efikasnijim. Današnji bongovi su napravili pravu umjetnost od hlađenja dima, uvođenjem odvojenih vodenih komora u isto super dugačko grlo, držačima za led u samom grlu ili dodavanjem perkolatora koji razbijaju dim na što više balončića. I ne samo to, današnji bongovi su vrhunac staklarstva i često iznimni komadi dizajna, izvedbe i izgleda! No dosta o dizajnu.

 Podrijetlo bonga je zavijeno u misteriju. Glavna teorija (ona koju možete naći na Wikipediji) je da je bong potekao iz Azije. Točnije iz Tajvana. tajlandska riječ baung označava vodenu lulu od bambusa koja se koristi za pušenje biljke kanabisa. Što ima smisla, jer kanabis potiče iz tropskog pojasa Azije. A pošto je duhan stigao tek otkrićem novog svijeta, samo je logično da su napredne sprave za pušenje nastajale tamo gdje je pušenje ukorijenjeno duboko u tradiciju. No dali je to istina? Možda… No evo jedna druga zanimljiva teorija.

Iako nikad u potpunosti prihvaćena, postoji teorija da je prvi bong nastao u Africi! Točnije u Etiopiji. Navodni prvi bongovi nađeni na Tajlandu potiču iz 15.og stoljeća i vjeruje se da su nastali kao modifikacija nargile koja je preko Indije došla do kineskog carstva, pa sve do Tajlanda. No u Etiopiji je pronađeno 11 lula koje potječu iz 11.og stoljeća. Kada su testirali ostatke materije iz zdjela lula, zaključili su da su lule bile korištene za pušenje kanabisa.

1945. arheologinja Mary Leaky pronalazi veliku vodenu lulu u Tanzaniji. Ova naprava je bila mnogo više od obične lule. Grlo za pušenje je bilo povezano sa zdjelom kroz komoru za vodu.

Osim toga, kasnije je dokazano da su arapski moreplovci trgovali sa plemenima središnje Afrike i smatralo se da su Afričke lule, kao i kanabis zapravo plemena dobila od Arapa, što nema nekog smisla, barem ovaj dio sa lulama jer se ignorira činjenica da do dolaska duhana i izuma nargile, Azijske Islamske kulture su kanabis konzumirali kao hranu. A opet duhan se u Afričkim plemenima većinom žvakao, a ne pušio. Što samo potvrđuje da su u Africi imali puno prije razloga za izumom bonga pošto je kanabis u Afriku došao puno prije duhana.


Uz sve to, Tajlandska riječ baung je možda preuzeta od Afrikanaca. Danas u Keniji, koja je između Tanzanije i Etiopije postoji pleme Bong’om čiji se jezik također naziva Bong’om. U Liberiji imamo pokrajnu Bong koja je nazvana po planini Bong… Jesu li Afrička plemena nazviala svoje jezike, planine i pokrajne po Tajlandskoj riječi za komad oblikovanog bambusa ili su Tajlanđani nazvali bong po svojim izumiteljima?

 

bongo

Share this post

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *


GROWSHOP VELEPRODAJA